Botox – Depresija
Granični poremećaji ličnosti
Još od viktorijanskog doba „omega znak“, odnosno „ omega melancholica“, bio je poznat kao izraz lica kod kojeg je koža čela iznad nosa i između obrva naborana i podsjeća na grčko slovo omega. “Omega znak” po profesoru Heinrichu Schuleu se smatra karakterističnim za depresivni poremećaj.
ANATOMIJA
Corrugator Supercilii je uski mišić na uglu obrve u blizini nosa i odgovoran je za povlačenje obrva prema dolje i prema nosu, stvarajući okomite bore na čelu. Taj mišić mogao bi se smatrati ključnim za izražavanje stanja depresije.
Procerus je drugi mišić koji se aktivira kada smo uznemireni, proteže se od donjeg dijela nosne kosti do srednjeg područja čela između obrva. Povlači kožu između obrva prema dolje, pa uzrokuje poprečne nabore čela i obično je ciljana meta tijekom liječenja ili korekcije bora.
Prema nekoliko studija ubrizgavanje ‘botoxa’, u mišiće koji su povezani sa izražajem negativnih emocija, dovodi do ublažavanje depresije. To podupire koncept da muskulatura lica ne samo da izražava, već i regulira stanja raspoloženja i može objasniti neke uspjehe koji su zabilježeni s primjenom BOTOXA u liječenju depresije.
HIPOTEZE
1-Emocije koje su česte kod depresije, poput straha, tuge i bijesa, rezultiraju kontrakcijom mišića u glabelarnoj regiji. Ubrizgavanje botulinskog toksina u glabelarnu regiju (neposredno iznad nosa i između očiju) dio je jednog od najčešćih postupaka u estetskoj medicini, jer toksin inhibira aktivnost mišića korugatora i procerusa u toj regiji. Taj se učinak koristi u kozmetičkom tretmanu omekšavanja područja “jedanaest” što dovodi do smanjene aktivacije ključnih emocionalnih centara mozga ( amigdala). Amigdala je odgovorna za emocionalno pamćenje i posebno je aktivna kod onih koji su doživjeli traumu. Hiperstimulirana amigdala može dovesti do reakcije na strah koja je proporcionalna poticaju, što pacijenta predisponira za depresiju i tjeskobu
2- Prema nekoliko studija ubrizgavanje ‘botoxa’, u mišiće koji su povezani sa izražajem lošeg raspoloženja, dovodi do ublažavanje depresije. To podupire koncept da muskulatura lica ne samo da izražava, već i regulira stanja raspoloženja i može objasniti neke uspjehe koji su zabilježeni s primjenom botoxa u liječenju depresije.
Hipotezu o povratnim informacijama sa lica mnogi stručnjaci za botox terapiju smatraju najvjerojatnijom kod njegovog učinka na depresiju. Prvo postavljeno od strane Charlesa Darwina 1872. godine, ova hipoteza ovisi o ideji da izraz lica služi kao poticaj ljudskim emocijama. Gledajući se u ogledalo, imaju utisak da izgledaju veselije, što bi ih moglo navesti da vjeruju da su sretniji, što zauzvrat podiže raspoloženje.
Pored očitog smanjenja bora injekcijama botoxa, postoji odgovarajuća izmjena u emocionalnom izražavanju, emocionalnom iskustvu i međuljudskoj komunikaciji. Pozitivniji izraz lica poboljšava socijalnu interakciju što pridonosi poboljšanju raspoloženja.
Naučiti se više smijati ili se manje mrštiti, možda je upravo najnoviji znanstveno potvrđeni tretman za liječenje depresije.
Nedavna studija pokazala je da botulinum toksin može biti učinkovit, ne samo u depresiji, već i u drugim psihijatrijskim poremećajima, poput graničnog poremećaja ličnosti .Ideja počiva na činjenici da tretman botoxom može uzrokovati prigušivanje negativnih emocija. Granični poremećaj ličnosti prototip je psihijatrijske bolesti pretjerane negativne emocije i stoga može biti savršen kandidat za botox injekcije.
S obzirom da je depresija kronična bolest estetski liječnik ne bi trebao biti glavni pružatelj usluge u liječenju depresije. Preduvjet za liječenje botoxom je da pacijent ima etabliranog psihijatra.